Banjaluka

Kako su najveća banjalučka naselja dobila nazive?

Majstori, poznate porodice, boje zgrada, način života i doseljenici, bili su presudni za nazive naselja koja se koriste već stotinama godina.

Naselja Mjesec i Sunce, dobila su imena po boji zgrada, Petrićevac po majstoru Petru, Centar, Bulevar i Nova varoš nazive su dobili po dešavanjima koja su ih obilježila, dok su Rosulje ime dobile po jutarnjoj rosi.

Loading...

Lazarevo je ime dobilo po knezu Lazaru, a ranije se zvalo Budžak, što u prevodu znači ćošak ili zabačeno mjesto.

Osim ovih stvari, mnoga naselja iza svog imena imaju zanimljive priče, dok neka prate i legende.

Kamen sa Lauša

Bijeli kamen od koga su se pravile kuće zvao se lauš i upravo po njemu je ovo naselja dobilo ime.

Kamen se izvlačio iz rudnika koji se nalazio baš u tom naselju, od njega su se pravile kuće i bio je najskuplji i najbolji u to vrijeme.

Mejdan za vježbe

Mejdan je bio jedna od 40 banjalučkih mahala za vrijeme Otomanske imperije.

Bio je veliki prostor za vojne vježbe, a tvrđavu i taj prostor povezivao je Ferhadpašin most, preko kojeg su konjica i pješadija odlazila na vježbalište u sklopu Mejdana.

Mejdan se danas zove Obilićevo, a naziv je dobio u čast Milošu Obiliću.

Bugari na Paprikovcu

U ovom dijelu grada prije rata su živjeli većinom katolici, a naziv je dobio po paprici koju su u Banjaluku donijeli Bugari.

Kada su došli, Bugari su počeli da obrađuju zemlju na svoj neobičan način koji u Banjaluci nije bio poznat.

Sadili su paprike na vrbaskim plažama, ali i u cijelom naselju i tako dali ime, koje se i danas koristi.

Starčevica bila njiva

Poznato je da je cijela Starčevica nekada bila Rebrovac.

Naselje je dobilo ime po porodici Starčević, koja je bila veoma moćna u prošlom vijeku i imala imovinu na velikom dijelu ovog naselja.

Sadašnja Starčevica je bila samo njiva, na kojoj su prvo izgrađene škole, dok je danas jedno od naselja u kojem se velikom brzinom grade nove stambene zgrade.

Borovi Borika

Borik je izgrađen nakon zemljotresa i naziv nosi po borovima koje su posadili Austrijanci.

Osim te aleje, imali su i veliku kasarnu na prostoru današnjeg studentskog kampusa.

Poznato je da su Austrijanci posadili najviše stabala u Banjaluci i da su zaslužni za mnoge aleja.

Takođe, i dio ogromnog šetališta na prostoru kompleksa „Akvane“ bio je zasađen velikim zimzelenim stablima, koji su bili tu sve do osamdesetih godina.

Hisete dio grada

Kočićev vijenac se prije rata zvao Hisete, od riječi “hise” što znači dio gradskog prostora koje se može naseljavati.

Poslije rata, naselje je dobilo naziv Kočićev vijenac, i to po čuvenom Petru Kočiću.

U ovom naselju postoji dio koji građani nazivaju Šampita i to zbog niza dugačkih zgrada koje liče upravo na ovu poslasticu.

(srpskainfo.com)

Loading...
Obavještenja
Obavijesti me o
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments
Back to top button
Ads Blocker Image Powered by Code Help Pro

Ads Blocker Detected!!!

We have detected that you are using extensions to block ads. Please support us by disabling these ads blocker.

Close

Blokiranje reklama

Molimo Vas da nas podržite tako što ćete isključiti blokiranje reklama. Nakon isključenja, ponovo učitajte ovu stranicu (Reload). Hvala!