BanjalukaPolitika

Veliko interesovanje za letove iz Banjaluke: „Kradu“ putnike iz Tuzle, Osijeka i Zagreba

Interesovanje za putovanje sa banjalučkog aerodroma sa najpoznatijom niskobudžetnom kompanijom „Rajaner“ je veliko i zabilježeno je mnoštvo rezervacija za prve letove.

Ovo za Srpskainfo kaže vršilac dužnosti direktora Aerodromi Banjaluka Duško Kovačević koji podsjeća da „Rajaner“ startuje sa letovima iz Banjaluke od početka novembra.

Loading...

Za sada su ugovorene dvije linije, za Memingem koji se nalazi stotinak kilometara od Minhena, i za Brisel.

Promotivna cijena karata za obe destinacije u jednom pravcu košta 19,99 evra.

Recimo, ako bi neko danas rezervisao povratni let za Memingem u novembru, to bi ga koštalo ukupno oko 47 evra.

Let traje sat i po.

Povratna karta za Brisel košta oko 55 evra, a let traje dva sata i pet minuta.

-Osim samog aerodroma, ove linije su veoma bitne za razvoj turizma. Statistika govori da je povećan broj turista gdje god da se pojavi niskobudžetna kompanija. Kolege iz Niša kažu da imaju povećan broj turista iz Slovačke – ističe Kovačević.

Podsjeća da Republika Srpska ima predstavništva u Briselu i Nemačkoj i da sada, zahvaljujući letovima sa banjalučkog aerodoroma, privrednici imaju bolju mogućnost da na efikasniji način unaprijede saradnju i ostvar bolje rezultate.

-Veliki potencijal je Bavarska u Njemačkoj u kojoj živi oko 30.000 naših ljudi – ocijenio je Kovačević.

On ističe i činjenicu da dolazak ove avio kompanije znači i pozitivan signal da je zemlja stabilna za strane investicije.

-Dakle, nije to samo značaj za Banjaluku, već za cijelu Republiku Srpsku i Bosnu i Hercegovinu – navodi Kovačević.

On je uvjeren da će do kraja godine biti novih linija sa banjalučkog aerodroma koji, kako kaže, ima potencijal od milion putnika u regionu.

–Mi očekujemo da nam dolaze putnici koji sada putuju sa tuzlanskog, zagrebačkog, osječkog, sarajevskog pa i zadarskog aerodroma – naveo je Kovačević.

Podsjeća da će građani, zahvaljujući linijama do Memingema i Brisela iz Banjaluke, imati mogućnost da naprave konekciju sa više od 90 destinacija u nekoliko evropskih država.

Poboljšanje usluga avio-saobraćaja zbog boljih rezultata u turizmu bila je jedna od tema jednog panela na ovogodišnjem “Jahorina ekonomskom forumu”.

Na tom panelu je saopšten i podatak da je banjalučki aerodrom prošle godine imao oko 2.000 putnika, koliko je beogradski aerodrom imao u jednom ljetnjem danu.

Tim brojem je ilustrovana neiskorištenost jedinog međunarodnog aerodroma u Republici Srpskoj koji već duže vreme ima samo jednu liniju – do Beograda.

Ministar saobraćaja i veza RS Neđo Trninić naveo je da banjalučki aerodrom ima potencijal od oko milion putnika jer toliko stanovnika gravitira ovom aerodromu.

-Vazdušni saobraćaj u Republici Srpskoj stagnirao je godinama. Vlada je prošle godine ukazala da je takvo stanje neodrživo i krenulo se sa dodatnim investiranjem u banjalučki aerodrom –naveo je Trninić.

Prema njegovim rečima, značaj banjalučkog aerodroma prepoznala je i Uprava za indirektno oporezivanje BiH koja će sljedeće godine investirati u određene objekte za smeštaj carine, granične policije i inspekcije, tako da će to biti sasvim dobro opremljen aerodrom, primamljiv za avio-operatere i njihove klijente.

Tuzla ima najveći rast

Četiri međunarodna aerodroma u Bosni i Hercegovini imala su, po poslednjim podacima, u martu nešto više od 110.000 putnika.

Njih oko 109.000 letjelo je sa aerodroma u Sarajevu i Tuzli, dok je mali broj njih koristio usluge aerodroma u Banjaluci i Mostaru.

Najveći rast putnika bilježi tuzlanski aerodrom zahvaljujući saradnji sa niskobudžetnom kompanijom “Wizer”.

(srpskainfo.com)

Ključne riječi
Loading...
Obavještenja
Obavijesti me o
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments
Back to top button
Ads Blocker Image Powered by Code Help Pro

Ads Blocker Detected!!!

We have detected that you are using extensions to block ads. Please support us by disabling these ads blocker.

Close

Blokiranje reklama

Molimo Vas da nas podržite tako što ćete isključiti blokiranje reklama. Nakon isključenja, ponovo učitajte ovu stranicu (Reload). Hvala!