Magazin

Stigle 203 prijave na neželjene reakcije na lijekove

Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH lani su stigle 203 prijave na neželjene reakcije na medikamente, što je najviše u proteklih pet godina, a najčešći prigovori odnosili su se na citostatike.

Obaveza pacijenata je da neželjena dejstva lijekova prijave svom ljekaru, a oni dalje nadležnim institucijama koje su zadužene za promet lijekova.

Loading...

U Agenciji ističu da su osim ljekara, neželjena dejstva na medikamente lani prijavili i apotekari kao i nosioci dozvola za stavljanje lijekova u promet. Od ukupnog broja pritužbi, 63 su stigle iz Republike Srpske. Najviše pacijenata koji su iskusili neželjene reakcije na lijekove bilo je ženskog pola, a među onima koji su zatražili pomoć ljekara zbog osipa, gušenja i drugih neželjenih reakcija bilo je i djece.

– Od ukupnog broja prijavljenih neželjenih reakcija na lijekove, 15 ih je dovelo pacijenta u životnu ugroženost. Najčešća reakcija bila je koprivnjača, odnosno alergijska reakcija na koži, a česte su bile i mučnine i pad krvnog pritiska, osip, povraćanje i slabost – navedeno je u izvještaju Agencije o neželjenim dejstvima lijekova i medicinskih sredstava u BiH, za prošlu godinu.

 

U izvještaju je istaknuto da su neželjene reakcije najčešće izazivali lijekovi za liječenje zloćudnih bolesti, zatim raznih infekcija, medikamenti za srce i kardiovaskularni sistem, dok je najmanje neželjenih reakcija bilo izazvano lijekovima koji djeluju na koštano-mišićni sistem i organe za disanje.

Nacionalni koordinator za maligna oboljenja u RS Zdenka Gojković kaže da su neželjena dejstva pri upotrebi citostatika i drugih lijekova za liječenje malignih oboljenja veoma česta.

– Pad leukocita i anemija su najčešće neželjene reakcija na citostatike, dok se kod liječenja biološkom terapijom češće pojavljuju kožne promjene – kazala je Gojkovićeva.

Dodala je da se prilikom izrade kliničkih studija za nove lijekove, osim efekata liječenja, obavezno navode i neželjeni efekti.

– Na osnovu toga propisujemo terapiju, odnosno povećavamo ili smanjujemo dozu lijeka – dodala je Gojkovićeva.

Specijalista porodične medicine u banjalučkom Domu zdravlja Mladen Šukalo naglašava da su pacijenti dužni da o svakoj neželjenoj reakciji na propisanu terapiju obavijeste svog porodičnog ljekara.

– Neželjene reakcije se često dešavaju za vrijeme terapije antibioticima kod pacijenata koji su alergični na ove medikamente. Ima i onih kod kojih određeni analgetici izazivaju neželjena dejstva – rekao je Šukalo.

Ističe da se ove reakcije na pojedine lijekove uglavnom manifestuju u vidu osipa na koži, gušenja, a nerijetko i probavnih smetnji.

– Kada se pojave bilo kakve neželjene reakcije ili sumnje na neželjena dejstva lijeka, pacijentu se prekida terapija i pruža adekvatna medicinska pomoć. Uglavnom postoje zamjenski lijekovi koji se propisuju u tim situacijama – dodao je Šukalo.

Vakcine

Prema podacima Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH u prošloj godini bilo je i pritužbi na neželjene reakcije na vakcine.

– Iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH stiglo je 20 pritužbi na neželjena dejstva vakcina – navedeno je u izvještaju Agencije.

Ključne riječi
Loading...
Obavještenja
Obavijesti me o
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments
Back to top button
Ads Blocker Image Powered by Code Help Pro

Ads Blocker Detected!!!

We have detected that you are using extensions to block ads. Please support us by disabling these ads blocker.

Close

Blokiranje reklama

Molimo Vas da nas podržite tako što ćete isključiti blokiranje reklama. Nakon isključenja, ponovo učitajte ovu stranicu (Reload). Hvala!