Na današnji dan / 2. oktobar
Praznici i spomendani na današnji dan
– Dan Crnogorske Policije.
– Dan grada Hvara.
Događaji na današnji dan
1187. – Arapski vojskovođa i egipatski sultan Saladin preoteo Jerusalim od hrišćana, što je 1189. izazvalo Treći krstaški rat.
1608. – U Republici Holandiji Hans Lippershey predstavlja vijeću od Zeelanda prvi refraktor.
1810. – Srpski ustanici u Prvom srpskom ustanku pod vodstvom Karađorđa potukli, kod Loznice, tursku vojsku poslanu iz Bosne da uguši ustanak.
1831. – Crnogorski vladar Petar II Petrović Njegoš (1830-1851) sazvao je na Cetinju 14.10.1831. godine narodni Sabor na kome je donijeta odluka o privremenom obrazovanju Praviteljstvujušćeg senata crnogorskog i brdskog (12 članova) i “Narodne straže” (Gvardije), jačine 100 ljudi. Ovog dana je, dakle, ustanovljena prva Crnogorska policija.
1836. – Engleski prirodnjak Čarls Darvin (engl. Charles Darwin) uplovio na brodu „Bigl“ u englesku luku Falmut posle petogodišnjih istraživanja živog sveta u Južnoj Americi i na ostrvima u južnom Pacifiku, a koja su značajno doprinijela razvoju njegove teorije o evoluciji.
1870. – Papske države plebiscitom odlučile da se ujedine sa Italijom, a prestonica Italije premještena iz Firence u Rim.
1889. – Ministar vanjskih poslova SAD James G. Blaine otvorio je u Washingtonu prvu panameričku konferenciju na kojoj je donesena odluka o osnivanju Kancelarije međunarodne unije američkih republika sa sjedištem u tom gradu. SAD su tako postigle svoj cilj – širenje političkog i privrednog uticaja u Latinskoj Americi.
1897. – U Zagrebu je praizvedena opera “Porin” Vatroslava Lisinskog.
1924. – Liga naroda usvojila Ženevski protokol za mirno rješavanje međunarodnih sporova.
1928. – Sveti Josemaría Escrivá osnovao je u Madridu katolički pokret Opus Dei.
1935. – Italija napala Abisiniju i slomivši otpor etiopskih vojnika okupirala zemlju. Liga naroda osudila agresiju, a 19. oktobra uvela sankcije Italiji.
1943. – Planirana deportacija 8000 danskih Židova nije uspjela jer su pripadnici danskog pokreta otpora većinu zemljaka odveli na sigurno u Švedsku.
1943. – Partizanske jedinice oslobodile Tuzlu. Tuzla je u tom trenutku najveći slobodni grad u porobljenoj Evropi.
1944. – Poslije 63 dana teških borbi Nijemci ugušili ustanak stanovnika Varšave. Poginulo oko 250.000 Varšavljana, velik broj završio u nacističkim koncentracionim logorima, a grad gotovo potpuno uništen.
1946. – Zrenjanin dobio današnje ime. Na svečanoj sjednici Gradskog narodnog odbora tadašnjeg Petrovgrada odlučeno da, povodom dvogodišnjice oslobođenja grada od njemačke okupacije, dobije ime po narodnom heroju Žarku Zrenjaninu.
1957. – Na zasjedanju Glavne skupštine UN u New Yorku poljski ministar vanjskih poslova Adam Rapacki izložio je plan za Europu bez atomskog oružja.
1975. – Japanski car Hirohito stigao u Vašington, u prvu posjetu nekog japanskog suverena SAD.
1986. – Počele su sankcije SAD protiv apartheida u Južnoj Africi.
1989. – Završava se šahovski turnir u Tilburgu, Holandija, pobedom Garija Kasparova.
1990. – Na aerodromu u kineskom gradu Guangdžou poginulo 127 ljudi kada je otet kineski avion udario u dva aviona na aerodromskoj pisti.
1990. – Nezadovoljni politikom nove hrvatske vlasti, Srbi iz Kninske krajine blokirali željeznički i drumski saobraćaj i time prekinuli sve veze iz Beograda i Zagreba ka jadranskoj obali.
1998. – Žan Pol Akajesu, bivši major armije Ruande, optužen za genocid i zločine protiv čovječnosti, osuđen u Hagu na tri doživotne robije.
1999. – Kina i Rusija proslavile, prvom zajedničkom vojnom vježbom, 50. godišnjicu diplomatskih odnosa dve zemlje.
2000. – Tokom postizborne krize u Jugoslaviji Slobodan Milošević se putem državne televizije obratio naciji i izjavio da mu je „savjest potpuno mirna“, dok se talas nezadovoljstva njegovom višegodišnjom vladavinom širio zemljom. Generalni štrajk i blokade puteva paralisali Srbiju, štrajkovi i protesti počeli i u državnim medijima koji su do tada bili pod Miloševićevom kontrolom.
2002. – Bivša predsjednica Republike Srpske Biljana Plavšić izjavila, preko video-veze s tribunalom u Hagu, da se osjeća krivom po tački optužnice koja je tereti za zločin protiv čovečnosti tokom rata u Bosni i Hercegovini, a Tužilaštvo povuklo preostalih sedam tačaka optužnice, među kojima i onu za genocid.
2003. – Južnoafrički pisac Džon Maksvel Kuci dobio Nobelovu nagradu za književnost za 2003.
2009. – Irska na referendumu ratifikovala Lisabonski sporazum sa 67,13% za ratifikaciju. Na referendum je ovog puta izašlo 58% građana Irske.
Rođeni na današnji dan
1452. – Rođen Rikard III, engleski kralj iz dinastije Jork.
1470. – Rođena Izabela Aragonska i Kastiljska, portugalska kraljica.
1616. – Rođen Andreas Gryphius, njemački književnik.
1821. – Rođen Nino Bixio, italijanski borac za slobodu.
1832. – Rođen Edward Tylor, britanski antropolog.
1847. – Rođen Paul von Hindenburg, njemački general i državnik.
1851. – Rođen Ferdinand Foš, francuski maršal.
1852. – Rođen William Ramsay, škotski hemičar.
1869. – Rođen Mohandas Gandhi (Mahatma Gandhi), indijski političar i državnik, borac za ljudska prava.
1883. – Rođen Karl fon Tercagi, otac mehanike tla.
1904. – Rođen Graham Greene, engleski književnik.
1905. – Rođen Franjo Šeper, hrvatski kardinal.
1913. – Rođen Viktor Vida, hrvatski književnik.
1939. – Rođena Mirjana Bohanec-Vidović, hrvatska sopranistica, glumica i diplomatkinja.
1944. – U Derventi rođen Abas Arslanagić, bosanskohercegovački rukometni golman i trener.
1951. – Rođena Romina Power, američko-italijanska pjevačica.
1951. – Rođen Gordon Metju Tomas Samner (engl. Gordon Matthew Thomas Sumner), poznatiji po nadimku Sting, engleski muzičar.
1959. – Rođen Luis Fernandez, francuski fudbalski reprezentativac i trener.
1962. – Rođena Dragana Šarić, poznatija pod svojim scenskim imenom Bebi Dol, srpska pop pjevačica.
1967. – Rođen Tomas Muster, austrijski teniser.
1968. – Rođena Jana Novotna, češka teniserka.
1969. – Rođen Dejan Govedarica, srpski fudbaler.
1971. – Rođen Xavier Naidoo, njemački pjevač.
1974. – Rođen Goran Malus, hrvatski glumac.
1978. – Rođena Ajumi Hamasaki, japanska pop pjevačica.
1978. – Rođen Slavomir Žmal, poljski rukometni reprezentativac.
1980. – Rođen Goran Bogdan, bosanskohercegovački glumac.
1980. – Rođen Lukas Kastroman, argentinski fudbaler.
1982. – Rođen Tajson Čendler, američki košarkaš.
1984. – Rođena Marion Bartoli, francuska teniserka.
1988. – Rođen Ivan Zajcev, italijanski odbojkaš.
1991. – Rođen Roberto Firmino, brazilski fudbalski reprezentativac.
Umrli na današnji dan
829. – Umro Mihailo II Amorijac, vizantijski car.
1803. – Umro Samjuel Adams, američki političar.
1804. – Umro Nikola Kinjo, francuski pronalazač, poznat po tome što je izumio prvi automobil na svetu.
1853. – Umro François Arago, francuski matematičar, fizičar i političar.
1920. – Umro Max Bruch, njemački kompozitor.
1927. – Umro Svante August Arrhenius, švedski fizičar i hemičar.
1968. – Umro Marcel Duchamp, francuski slikar.
1973. – Umro Paavo Nurmi, finski atletičar, devetostruki Olimpijski pobjednik.
1985. – Umro Rock Hudson, američki glumac.
1996. – Umro Andrej Lukanov, bivši bugarski premijer.
2007. – Umro Šime Đodan, hrvatski političar.
2013. – Umro Nevenka Košutić Brozović, hrvatska istoričarka književnosti.
2017. – Umrla Azra Kolaković, poznatija kao Donna Ares, bosanskohercegovačka pjevačica.
2017. – Umro Tom Peti (engl. Tom Petty), američki kantautor, gitarista i muzički producent.
Sveci pravoslavne crkve na današnji dan
– Sveti mučenici Trofim, Savatije i Dorimedont.
– Sveti mučenik Zosim pustinjak.
– Sveti Teodor, knez Jaroslavski