Još nisu preuzeli dužnost, a već se ni oko čega ne slažu
Sarajevo, Banjaluka – Ako je suditi prema prvim izjavama novoizabranih članova Predsjedništva BiH, u naredne četiri godine mogu se očekivati manje-više isti odnosi i politike koje su bile i ranije, a koje su sprovođene od tačke do tačke dnevnog reda.
Odnosi Milorada Dodika, Šefika Džaferovića i Željka Komšića, kao novoizabranih članova Predsjedništva BiH, zavisiće od mnogo faktora, prije svega odnosa između Hrvata i Bošnjaka u Federaciji, a stvari će sasvim sigurno komplikovati i to što Hrvati u BiH ne priznaju izborni legitimitet Komšića.
“Sve zavisi od njihove spremnosti da postignu konsenzus, ali i od politika koje oni predstavljaju, a to su one nacionalne politike. Tako gledano, teško je očekivati da se postigne puna saglasnost o spoljnopolitičkim i svim drugim pitanjima iz nadležnosti Predsjedništva BiH”, rekao je Miloš Šolaja, politički analitičar iz Banjaluke.
On kaže da posljednje izjave Komšića, Džaferovića i Dodika govore da će saradnja biti komplikovanija i još manje efikasna nego što je bilo ranije, te da će poseban problem biti implementacija izbornog rezultata jer Hrvati odbijaju bilo kakav kompromis s Komšićem.
A, kada su u pitanju izjave novoizabranih članova Predsjedništva BiH, već se mogu vidjeti prve varnice. Recimo, Komšić je nedavno rekao da bi BiH mogla podnijeti tužbu protiv Hrvatske zbog pelješkog mosta, dok je Dodik odmah rekao da tu tužbu neće podržati. Slično je bilo i kada je Dodik rekao da će razmotriti mogućnost da BiH prizna Krim kao dio Rusije, na šta mu je Komšić rekao da je Kosova država. Takođe, Dodik je rekao da će Džaferović i Komšić unijeti ratnu prošlost u Predsjedništvo, te da je otežavajuće to što Komšić smatra da je njegov pogled na BiH jedini moguć, dodajući da to, naravno, nije tačno. U ovom postizbornom periodu nije “mirovao” ni Džaferović, koji je nedavno poručio hrvatskim političarima da dobro pripaze šta govore i rade, dok je Dodika upozorio da postoje načini da se zaustavi svaki pokušaj destrukcije BiH te da bi mu najbolje bilo da se okrene konstruktivnom zajedničkom radu.
“Dosta će zavisiti od toga da li će se stranke koje budu formirale vlast između Hrvata i Bošnjaka moći dogovoriti o nekom smislenom formiranju centralne vlasti i od toga će zavisiti da li će i kako će Predsjedništvo BiH funkcionisati”, rekao je Srećko Latal, analitičar iz Sarajeva.
U prvom zajedničkom javnom nastupu, novoizabrani članovi Predsjedništva BiH složili su se da treba raditi u skladu s Ustavom, ali se moglo vidjeti da će ipak veliki dio problema biti to što Komšić za člana Predsjedništva BiH nije izabran glasovima Hrvata, a navodno treba da zastupa interese tog naroda u naredne četiri godine. Članovi Predsjedništva BiH složili su se i da BiH treba da ide putem evropskih integracija, te izrazili želju da zajedno idu u Brisel.
Lars Gunar Vigemark, šef Delegacije EU u BiH, izrazio je zadovoljstvo porukom koju je čuo, napominjući da misli na posjetu Briselu nakon postizborne uspostave nove vlasti u zemlji.
“Vrlo je važno da su oni saglasni da prvo treba zajednički otići u Brisel, zajednički predstaviti BiH. To i nama treba da čujemo jer dosad su sve bile priče o podjelama”, rekao je Vigemark.
