Predrag Govedarica, projekt menadžer Centra za peduzetništvo i transfer tehnologije Univerziteta u Banjoj Lici, rekao je da je cilj seminara da razriješi sve nedoumice o zaštiti intelektualne svojine i prava.

Govedarica je naveo da je potrebno ponuditi odgovore na pitanja kako zaštititi autorsko djelo i intelektualnu svojinu, što stvara problem kada dođe do komercijalizacije djela.

Josip Merdžo, direktor Instituta za intelektualnu svojinu BiH, rekao je postoji veoma malo projekata naučno-istraživačkih institucija o zaštiti pronalazaka, koju treba podsticati, jer oko 30 odsto svjetskih prihoda dolazi iz ove oblasti.

Merdžo je na seminaru o temi “Transfer tehnologije i uticaj prava intelektualne svojine na nacionalnu ekonomiju” istakao da se zaštita ovog vida svojine ne smije zanemariti, već podizati na viši nivo.

“Moramo da pratimo svjetsku praksu gdje od pet do sedam odsto patenata i inovacija dolazi iz naučnih ustanova i naučnoistraživačkih institucija, dok u BiH prijave za zaštitu intelektualne svojine podnose uglavnom privatni preduzetnici ili pojedinac koji kroz patentiranje i inovaciju štite svoj pronalazak”, rekao je Merdžo.

On je dodao da je pitanje zaštite intelektualne svojine veoma opširno – od patentiranja do poslovne tajne, gdje se ponekad ne moraju razotkriti svi elementi pronalaska, već se kroz poslovnu tajnu ostvaruje određena dobit.

“Osim patenata kao najopštijeg i najpoznatijeg vida zaštite intelektualne svojine, tu su robna marka, autorsko pravo, industrijski dizajn i u svim tim segmentima Institut ima kapaciteta da pruži svima koji se pojave za zaštitu segmenta intelektualne svojine, jer ima osposobljene kadrove i zna kako to da učini”, naveo je Merdžo.

On je dodao da BiH ima kvalitetan zakonski okvir zaštite intelektualne svojine, ali da, kada dođe do toga, dolazi se i do problema kako to uraditi.

Željko Topić, potpredsjednik Evropske patentne organizacije sa sjedištem u Minhenu, kaže da se svaki novi patenat za koji se dostavi prijava upoređuje sa onim što je na bilo koji način dostupno u javnosti, a to je veoma težak i obiman posao.

Topić je naveo je da ta organizacija ima 7.000 zaposlenih, od kojih je više od 4.500 naučnika i inženjera različitih struka koji se bave pretraživanjem stanja tehnike i utvrđivanjem patentibilnosti svake prijave.

Seminaru koji je organizovao Centar za preduzetništvo i transfer tehnologija, Univerziteta u Banjoj Luci u saradnji sa Institutom za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine i Evropskom kancelarijom za patente, prisustvovao je i prof. dr Strain Posavljak, prorektor za nastavu Istudentska pitanja UNIBL.

Razgovor sa rektorom

Josip Merdžo, direktor Instituta za intelektualnu svojinu BiH, i Željko Topić, potpredsjednik Evropske patentne organizacije sa sjedištem u Minhenu, istog dana sastali su se sa prof. dr Radoslavom Gajaninom, rektorom Univerziteta u Banjoj Luci.

Na sastanku je bilo riječi o budućoj saradnji u ovoj oblasti.