Na današnji dan / 13. juli
Događaji na današnji dan
982. – Saraceni u savezu s Bizantom pobjeđuju cara Otona II. kod Crotonea.
1573. – Okončana je sedmomesečna opsada Harlema u okviru Osamdesetogodišnjeg rata.
1579. – Osnovan je Karlovac.
1643. – Engleski građanski rat: rojalističke snage pobjeđuju parlamentarce Williama Wallera.
1822. – Kod Termopila grčka vojska pobedila tursku vojsku u ratu za nezavisnost Grčke.
1837. – U Bakingamsku palatu palatu u Londonu uselila se Viktorija I, kao prvi britanski monarh.
1878. – Završen je Berlinski kongres. Na njemu su evropske sile (Njemačka, Austro-Ugarska, Rusija, Engleska i Francuska) uspostavile novi odnos snaga na Balkanu. Na kongresu je revidiran Sanstefanski mirovni ugovor zaključen između Rusije i Turske 3. marta. Srbija i Crna Gora stekle su međunarodno priznanje i znatno proširile svoje teritorije. Austro-Ugarska je dobila pravo da okupira Bosnu i Hercegovinu.
1887. – U Beogradu započela zvanična meteorološka merenja i osmatranja na Provizornoj opservatoriji.
1919. – Britanski dirižabl R34 sleteo u Norflok čime je postao prva letjelica koja je preletjela Atlantski okean, od Velike Britanije do Sjedinjenih Američkih Država. Putovanje je trajalo 182 časa efektivnog leta.
1930. – U Montevideu, glavnom gradu Urugvaja počelo je prvo svjetsko fudbalsko prvenstvo. Na njemu je učestvovalo 13 timova, a tim Kraljevine Jugoslavije osvojio treće mjesto, pošto je još u prvom kolu pobijedio tim Brazila, a u polufinalu izgubio od domaćina, ekipe Urugvaj. „Malo finale“ se tada nije igralo.
1941. – U Crnoj Gori za vrijeme drugog svjetskog rata podignut ustanak protiv italijanskih okupatora. Najmasovniji ustanak u okupiranoj Evropi je okupio preko 30.000 ustanika, bez obzira na političku pripadnost.
1943. – Ključna faza Kurske bitke u Drugom svetskom ratu okončana je pobjedom sovjetske vojske. U bici je učestvovalo oko 6.000 tenkova. Nemačka vojska je izgubila oko 2.900 tenkova. Poginulo je i povređeno najmanje 230.000 vojnika.
1944. – Počela je sovjetska ofanziva na Pribaltik u Drugom svjetskom ratu. Crvena armija zauzela je grad Viljnus u Litvaniji.
1975. – Lansiran je američki svemirski brod „Apolo“ iz Kejp Kanaverala u Floridi. Ovaj svemirski brod učestvovao je u prvoj sovjetsko-američkoj misiji u svemiru.
1977. – Njujork zbog nestanka struje ostao u potpunom mraku. Policija je uhapsila oko 3.000 pljačkaša.
1985. – Rok koncerti pod nazivom „Live Aid“ u organizaciji pjevača i humanitarnog radnika Boba Geldofa održani naporedo u Londonu i Filadelfiji. Preko 60 miliona dolara je bilo prikupljeno. Televizijski prenos koncerta je pratilo oko 1,5 milijarda gledalaca širom sveta.
1985. – Sovjetski skakač motkom Sergej Bubka prvi put u istoriji tog sporta preskočio šest metara u Parizu, čime je postigao i svetski rekord.
1992. – Jicak Rabin preuzeo dužnost premijera Izraela i rekao da je spreman posjetiti prijestolnice arapskih zemalja radi postizanja mira na Bliskom istoku.
1995. – Na Cetinju proglašena autokefalna Crnogorska pravoslavna crkva, koju dosad nije priznala nijedna pravoslavna crkva na svetu. Svečanosti je prisustvovalo oko 300 vjernika.
1996. – U Berlinu je održan festival pod nazivom „Love Parade“. Na ulicama Berlina uz tehno muziku igralo je oko 500.000 ljudi. Bio je to najveći javni skup u tom gradu posle Drugog svetskog rata.
1999. – U centru Teherana više hiljada iranskih studenata sukobilo se s policijom zbog odluke vlasti da zabrani sve mitinge i nezvanična okupljanja.
2000. – Na Kosovu i Metohiji policija Ujedinjenih nacija saopštila je da se tokom prvih šest mjeseci 2000. godine u regionu dogodilo preko 1.900 incidenata; da je ubijeno 19 osoba i da je izvršeno niz napada, otmica, silovanja i podmetanja požara.
2001. – General Pervez Mušaraf, pakistanski predsednik, stigao u Indiju na samit posvećen smirivanju odnosa Pakistana i Indije.
2001. – Li Šaomin, kinesko-američki naučnik, osuđen u Kini zbog špijuniranja u korist Tajvana. Kineske vlasti naredile njegovu deportaciju. Sjedinjene Američke Države su zatražile od Kine da riješi i slučajeve pet zatvorenih naučnika, takođe američkih državljana.
2008. – U Malagi vaterpolisti Crne Gore na debitantskom nastupu osvojili Evropsko prvenstvo pobjedom nad reprezentacijom Srbije.
Rođeni na današnji dan
100. p. n. e. – Rođen Gaj Julije Cezar, rimski državnik, vojskovođa i pisac.
40. – Rođen Gnej Julije Agrikola, rimski guverner Britanije.
1527. – Rođen John Dee, engleski naučnik.
1579. – Rođen Arthur Dee, engleski fizičar i alhemičar.
1590. – Rođen Klement X, papa.
1607. – Rođen Václav Hollar, češki glumac.
1608. – Rođen Ferdinand III, car Svetog Rimskog Carstva.
1770. – Rođen Aleksandar Balashov, ruski general i državnik.
1798. – Rođena Aleksandra Fjodorovna, ruska carica, supruga ruskog cara Nikolaja I.
1821. – Rođen Nathan Bedford Forrest, konfederacijski general i originalni vođa Ku Klux Klana.
1841. – Rođen Otto Wagner, austrijski arhitekt.
1842. – Rođen Milovan Pavlović, srpski general, upravnik Vojne akademije; ministar vojske.
1862. – Rođen Samuel David Aleksander, hrvatski industrijalac, nestor hrvatskih industrijalaca, političar.
1901. – Rođen Mate Ujević, hrvatski pjesnik i enciklopedist.
1927. – Rođen Silvio Francesco, talijanski pjevač.
1928. – Rođen Bob Crane, američki glumac.
1934. – Rođen Vole Sojinka, nigerijski pisac, pesnik i dramaturg, prvi afrikanac koji je dobio Nobelovu nagradu za književnost (1986).
1935. – Rođen Kurt Westergaard, danski karikaturist.
1940. – Rođen Mirko Marjanović, pripovjedač, romanopisac, književni i likovni kritičar.
1940. – Rođen Patrick Stewart, britanski glumac.
1942. – Rođen Harison Ford. američki glumac.
1944. – Rođen Erne Rubik, mađarski pronalazač, vajar i profesor arhitekture, tvorac Rubikove zmije i Rubikove kocke.
1953. – Rođen Oliver Mandić, srpski muzičar.
1954. – Rođena Sezen Aksu, turska pjevačka diva.
1967. – Rođen Beni Benasi, italijanski haus di-džej.
1968. – Rođen Robert Gant, američki glumac.
1971. – Rođena Ivana Boban, hrvatska glumica.
1981. – Rođena Ineta Radeviča, letonska skakačica u dalj.
1985. – Rođen Guillermo Ochoa, meksički fudbalski golman.
Umrli na današnji dan
1024. – Umro Henrik II. Sveti, njemačko-rimski car.
1491. – Umro Alfons V, portugalski princ.
1645. – Umro Mihajlo I, prvi ruski car iz dinastije Romanov.
1793. – Umro Jean-Paul Marat, francuski revolucionar.
1821. – Umro Pedro Juan Caballero, paragvajski političar.
1859. – Umro Toma Vučić Perišić, srpski vojskovođa iz doba Prvog i Drugog srpskog ustanka.
1896. – Umro Fridrih Kekule, nemački hemičar.
1906. – Umro Josip Eugen Tomić, hrvatski književnik.
1921. – Umro Gabriel Lippmann, francuski fizičar.
1943. – Ubijen Ivan Goran Kovačić, hrvatski pjesnik, pripovjedač, esejist i kritik.
1951. – Umro Arnold Šenberg, austrijski kompozitor.
1954. – Umrla Frida Kalo, meksička slikarka.
1976. – Umro Joahim Pajper, nemački SS pukovnik i ratni zločinac.
1979. – Umro Juraj Neidhardt, hrvatski arhitekt.
2006. – Umro Dragomir Felba, jugoslovenski i srpski filmski, pozorišni i televizijski glumac.
2011. – Umro Đuro Brodarac, hrvatski general i političar.
2013. – Umro Cory Monteith, Kanadski pjevač i glumac.
2014. – Umro Lorin Maazel, američki dirigent, violinist i skladatelj.
2014. – Umrla Nadin Gordimer, južnoafrička književnica.
Sveci pravoslavne crkve na današnji dan
– Sabor svetih apostola.
– Blaženi Petar carević.
– Prepodobni Georgije Iverski