Privreda

Rajčević: Kreirati viziju koja će služiti ekonomskom razvoju

Ministar za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo Republike Srpske Srđan Rajčević ističe da je u oblasti visokog obrazovanja primarno izvršiti detaljnu analizu i u skladu sa mogućnostima i najboljom uporednom praksom kreirati viziju koja će služiti ekonomskom razvoju i očuvanju identiteta srpskog naroda.

“Ciljevi Ministarstva, čija je nadležnost značajno proširena, moraju biti identifikovani za svaki resor posebno. U naredne četiri godine moramo pokušati da povećamo naučnu produktivnost, osiguramo kvalitet na visokoškolskim ustanovama, ostvarimo međunarodnu vidljivost, te u skladu sa potrebama tržišta rada izvršimo reviziju upisne politike”, rekao je Rajčević u intervjuu Srni.

Loading...

Kada je riječ o informacionom društvu, Rajčević naglašava da je potrebno kreirati četvorogodišnju strategiju razvoja elektronske uprave /e-uprave/, sa pratećim akcionim planom, i što prije krenuti u implementaciju elektronskih usluga upravnih organa da bi građanima i poslovnoj zajednici bio olakšan svakodnevni život, a javna uprava postala dostupnija, transparentnija i efikasnija.

“U oblasti naučnotehnološkog razvoja moramo sagledati modalitete koji će dovesti do povezivanja privrede i naučnoistraživačke zajednice u smislu korišćenja komercijalne eksploatacije inovativnih ideja, a sigurno i povećati obim ulaganja u nauku i inovatorstvo”, dodao je Rajčević.

Prema njegovom mišljenju, realizacija planova i dostizanje zacrtanih ciljeva ne može se vezivati za četvorogodišnji mandat.

“Ipak, ukoliko trasiramo put ka njihovom ostvarivanju u doglednoj budućnosti, i shvatimo da je ovo zaista nacionalni prioritet, biću zadovoljan. Stvari moraju biti pokrenute, što prije to bolje i ubijeđen sam da, ukoliko kao društvo budemo imali jedan široki konsenzus o viziji razvoja Srpske baziranog na inovacijama i modernim tehnologijama, možemo brzo napraviti pomake”, kaže Rajčević.

On napominje da su u mandatima nekoliko prethodnih vlada Srpske i rada Agencije za informaciono društvo preduzeti određeni koraci kada je riječ o digitalizaciji društva.

Rajčević podsjeća da je u toku realizacija projekta uspostavljanja nacionalnog centra za upravljanje digitalnim identitetima, čijim će okončanjem svako preduzeće i građanin biti u prilici da dođe u posjed kvalifikovanog digitalnog sertifikata ili onoga što se kolokvijalno naziva i-aj-di /eID/.

“To će biti nedvosmislena potvrda identiteta lica koje učestvuje u elektronskom poslovnom i pravnom prometu u Srpskoj. U praksi to znači da će putem ove kartice i sertifikata na njoj građani i poslovni subjekti moći da komuniciraju sa Vladom i vladinim organima, uz punu pravnu punovažnost elektronskih dokumenata, odnosno da će se njima moći identifikovati kao stranka u upravnom postupku, ali i elektronski potpisivati dokumente”, pojasnio je Rajčević.

On je rekao da je nedavno sa predsjednikom Vlade Republike Srpske Radovanom Viškovićem razgovarao o načinima poboljšanja rada upravnog aparata u kontekstu uvođenja sistema e-uprave.

“Saglasili smo se da će se određene navike u radu morati mijenjati. Sistem elektronske uprave podrazumijeva upliv tehnologije i modernih metoda komunikacije na već razvijenu svijest i praksu o servisno-orijentisanoj upravi kod državnih službenika”, kaže Rajčević.

Promjena svijesti, ocjenjuje on, u smislu javne uprave koja je servis građanima i poslovnom okruženju, a ne obrnuto, je uslov bez koga nema ni kvalitetnog sistema e-uprave.

“Na tome ćemo insistirati kreiranjem jedinstvenog registra zaposlenih u javnom sektoru, povećanjem kontrole prisustva na radnom mjestu i objektivnog ocjenjivanja rada državnih službenika. Neke od tih aktivnosti ćemo preduzeti i pokrenuti već u prvih stotinu dana rada Vlade Republike Srpske”, tvrdi Rajčević.

Govoreći o visokoškolskom obrazovanju u Republici Srpskoj, Rajčević napominje da je prioritet analiziranje kvaliteta nastave.

“Mišljenja sam da je upravo izostanak osiguranja kvaliteta doveo do snižavanja kriterijuma na našim visokoškolskim ustanovama, bez obzira na prirodu osnivačkog kapitala. Moramo se zapitati i kako je moguće da licencirana visokoškolska ustanova istovremeno nije i akreditovana, odnosno zašto su ova dva procesa zakonski odvojena”, rekao je Rajčević.

Moramo se zapitati, kaže on, i da li sve licencirane visokoškolske ustanove ispunjavaju uslove propisane zakonom, možemo li se oslanjati na samovrednovanje i kakav je zaista kvalitet nastavnog procesa.

“Postoji percepcija kod određenog dijela javnosti da je stanje na pojedinim visokoškolskim ustanovama loše. Nisam sklon predrasudama i uvriježenim mišljenjima, ali sam sklon da reagujem u onim slučajevima u kojima se ovakva percepcija pokaže opravdanom. Pitanje kvaliteta visokog obrazovanja je vrhunsko nacionalno pitanje od kog zavisi budućnost Srpske i niko nema pravo da ga podredi bilo čijim interesima”, kategoričan je Rajčević.

On je ocijenio da je za Republiku Srpsku od izuzetnog značaja i inovatorstvo, navodeći da brojne studije potvrđuju da su inovacije ključne za razvoj konkurentnosti, stvaranje povoljnijeg poslovnog okruženja i jačanje privrede usklađene sa modernim svjetskim tokovima.

“Zato je naš zadatak da podstaknemo povezivanje istraživačke zajednice, privrede i javnog sektora u dinamično partnerstvo kroz koje će se njegovati kultura inovacija i povećati naša konkurentnost”, izjavio je Rajčević.

Izvor
Srna
Ključne riječi
Loading...

Komentariši

Za napredne opcije komentarisanja, možete se prijaviti
avatar
  Obavještenja  
Obavijesti me o
Back to top button
Close
Close

Blokiranje reklama

Molimo Vas da nas podržite tako što ćete isključiti blokiranje reklama. Nakon isključenja, ponovo učitajte ovu stranicu (Reload). Hvala!