fbpx
Društvo

Tegeltija o slučaju “Gačić” i slabostima zakonodavstva u BiH

Milan Tegeltija, predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog savjeta Bosne i hercegovine objavio je status na Facebooku koji se odnosi na slučaj Edina Gačića.

U svom statusu Tegeltija govori i o slabostima krivičnog zakonodavstva u BiH.

Loading...

Njegov post na društvenoj mreži prenosimo u cijelosti:

“Slučaj Edin Gačić i slabosti krivičnog zakonodavstva u BiH.

Na mogućnost da se dese slučajevi kao što je slučaj Gačić, struka je upozoravala već početkom 2000-tih, kada su u Bosni i Hercegovini usvajani novi krivični zakoni na svim nivoima.

Naime, usvajanjem novih krivičnih zakona BiH, Republike Srpske, Federacije BiH i Distrikta Brčko, početkom 2000-tih godina, iz krivičnih zakona je izbačena najadekvatnija i najefikasnija krivično-pravna sankcija (mjera sigurnosti) koja je bila upravo predviđena za slučajeve kao što je Gačić i slični.

Svim dotadašnjim krivičnim zakonima koji su se primjenjivali u BiH, a koji su naslijeđeni iz vremena bivše Jugoslavije, bila je predviđena posebna krivično-pravna sankcija, mjera sigurnosti pod nazivom “obavezno pshijatrijsko liječenje i čuvanje u zdravstvenoj ustanovi”, koja se mogla izreći sa kaznom ali i nezavisno od kazne.

Mjera je bila unaprijed neodređenog trajanja i mogla se izricati i primjenjivati prema osobama koja su počinila djela koja u objektivnom smislu predstavljaju krivično djelo pod dva osnovna uvjeta:

  1. Ukoliko je osoba učinila djelo u stanju neuračunljivosti ili bitno smanjene uračunljivosti,
  2. Ukoliko se utvrdi da bi njihovim boravkom na slobodi postojala opasnost po sigurnost ljudi i imovine.

Takva se mjera sigurnosti izricala od nadležnog suda u krivičnom postupku i mogla se primjenjivati dok god takva opasnost postoji.

O eventualnom okončanju mjere odlučivao bi sud na osnovu izvještaja nadležne ustanove za čuvanje i liječenje takvih osoba bez obzira na kaznu, tek ukoliko bi iz tih izvještaja proizilazilo da takva osoba više nije opasna po sigurnost ljudi i imovine.

Tim novim krivičnim zakonima koji su usvojeni na svim nivoima početkom 2000., ta krivično-pravna sankcija (mjera sigurnosti) je izbačena iz svih krivičnih zakona i umjesto nje je uvedena mjera sigurnosti “obavezno psihijatrijsko liječenje” koja se samo slično zove ali je po svojoj prirodi puno drugačija i pokazalo se neadekvatna, jer je prije svega ograničenog trajanja i vezana je za kaznu odnosno uvjetnu osudu.

Naime, neuračunljivi počinioci djela koja su po svojoj prirodi krivična djela se ne tretiraju ovom mjerom, nego se povjeravaju organu starateljstva (centrima za socijalni rad) koji dalje preuzimaju brigu o njima te određuju potrebne mjere, dok se ova nova mjera može izreći samo učiniocima krivičnih djela koji su ista počinili u stanju bitno smanjene uračunljivosti.

Dakle, ta mjera sigurnosti se može primjenjivati samo uz kaznu ili uvjetnu osudu i to maksimalno za vrijeme dok ta kazna ili uvjetna osuda traje. Po isteku kazne, ili vremena provjeravanja uvjetne osude ta se mjera prema takvim osobama više ne može primjenjivati, čak i ako dalje postoji opasnost po sigurnost ljudi i imovine.

Očito je da se ovakvo zakonsko rješenje pokazalo kao neefikasno i neadekvatno a na što je većina stručnjaka iz oblasti krivičnog prava već tada ukazivala kao manjkavost zakonskog rješenja, posebno imajući u vidu slabe kapacitete službi socijalnog staranja u BiH, koje nisu u stanju da se nose sa ovakvim teretom.

Naravno, i uz postojanje ovakve mjere iz ranijih krivičnih zakona i dalje bi se hipotetički mogli desiti ovakvi slučajevi, naročito od osoba koje prvi put čine krivično djelo, ali bi ipak znatno bio sužen prostor za tako nešto u slučajevima osoba koje su svojim djelom već pokazale svu opasnost koju predstavljaju za sigurnost ljudi i imovine.

Mišljenja sam da je potrebno hitno se vratiti efikasnim i već poznatim zakonskim rješenjima, te u krivične zakone vratiti mjeru sigurnosti “obavezno psihijatrijsko liječenje i čuvanje u zdravstvenoj ustanovi” i to u obliku u kojem je već postojala prije donošenja novih krivičnih zakona u BiH.

Podsjećam da je osnovna funkcija krivičnog zakonodavstva ona “zaštitna funkcija krivičnog zakonodavstva”.

Bojim se da bez vraćanja ove krivično-pravne sankcije ta zaštitna funkcija neće moći biti ostvarena u potpunosti (što dokazuje slučaj Gačić) jer jednostavno postoji taj prazan prostor, koji nas sistem socijalnog staranja ne može adekvatno pokriti”, napisao je Tegeltija.

Ključne riječi
Loading...

Komentariši

Za napredne opcije komentarisanja, možete se prijaviti
avatar
  Obavještenja  
Obavijesti me o
Close
Close

Blokiranje reklama

Molimo Vas da nas podržite tako što ćete isključiti blokiranje reklama. Nakon isključenja, ponovo učitajte ovu stranicu (Reload). Hvala!