Magazin

Na današnji dan / 1. februar

Događaji na današnji dan

1701. – Bitka kod Kremone tokom Rata za špansko nasleđe između austrijskih i francuskih trupa.

1748. – Novi Sad ukazom carice Marije Terezije dobio je status slobodnog kraljevskog grada.

Loading...
Novi Sad, Trg Slobode
Novi Sad, Trg Slobode

1793. – Revolucionarna Francuska, nepuna dva tjedna poslije pogubljenja kralja Luja XVI., objavila rat Velikoj Britaniji i Nizozemskoj.

1796. – Glavni grad Gornje Kanade premješten je iz Newarka (sada Niagara-on-the-Lake) u York (sada Toronto), koji je procijenjen manje ranjivim na napad Sjedinjenih Država.

1840. – U američkom gradu Baltimor otvoren prvi stomatološki fakultet u svijetu.

1884. – Izdan je prvi svezak Oxford English Dictionary.

Oxford English Dictionary
Oxford English Dictionary

1893. – Tomas Alva Edison u Vest Orindžu u Nju Džerziju otvorio prvi filmski studio u svetu.

Thomas Edison
Thomas Edison

1896. – Premijera Puccinijeve opere La Bohème u Torinu.

1896. – Podstaknuti pobunom u Grčkoj, stanovnici ostrva Krit počeli ustanak protiv turske vlasti. Uz intervenciju evropskih sila Krit 1898. dobio autonomiju, a 1912. pripojen Grčkoj.

1901. – U Beogradu izašao prvi broj „Srpskog književnog glasnika“, časopisa za književnost. Prvi urednik bio Bogdan Popović, jedan od najpoznatijih književnih kritičara i teoretičara tog doba.

Srpski književni glasnik
Srpski književni glasnik

1918. – Rusija usvojila gregorijanski kalendar.

1918. – Topovskim pucnjem sa krstarice „Sankt Georg“ označen početak pobune oko 6.000 mornara u austrougarskoj ratnoj floti u Boki kotorskoj. Pobuna ugušena 3. februara, uhapšeno 800 mornara i podoficira, a pred prijeki sud u Kotoru izvedeno njih 40, od kojih su četiri osuđena na smrt i potom streljana. Veliki broj oslobođen posle suđenja u septembru, a krivični postupak protiv ostalih prekinut slomom Austrougarske u Prvom svjetskom ratu.

1924. – Prva laburistička vlada Velike Britanije priznala SSSR, što je znatno doprinijelo smanjenju diplomatske izolacije prve socijalističke zemlje u svetu.

1942. – Vođa norveških fašista Vidkun Kvisling postao je predsjednik marionetske vlade u okupiranoj Norveškoj, u Drugom svjetskom ratu.

Vidkun Kvisling
Vidkun Kvisling

1946. – Norveški političar Trygve Lie izabran je za prvog generalnog sekretara UN-a.

Trygve Lie
Trygve Lie

1958. – Egipat i Sirija ujedinjeni su u Ujedinjenu Arapsku Republiku.

1974. – U požaru u 25-spratnoj poslovnoj zgradi Joelma u Sao Paulu poginulo 189 osoba.

1979. – Iranski vjerski vođa ajatolah Ruholah Homeini, vratio se u zemlju iz Pariza, poslije 15 godina izgnanstva, koje je uglavnom proveo u Iraku.

Ruholah Homeini
Ruholah Homeini

1991. – U zemljotresu koji je pogodio pogranične oblasti Afganistana i Pakistana poginulo više od 1.200 ljudi.

1992. – Predsjednici SAD i Rusije Džordž H. V. Buš i Boris Jeljcin potpisali, u Kemp Dejvidu, deklaraciju o prestanku neprijateljstava dve zemlje, čime je formalno završen Hladni rat.

Džordž H. V. Buš i Boris Jeljcin
Džordž H. V. Buš i Boris Jeljcin

1995. – Poplave u Holandiji naterale oko 250.000 ljudi da napuste domove.

1996. – Predsjednik Žak Širak objavio da je Francuska zauvijek okončala nuklearne probe.

2000. – Zbog učestalih napada naoružanih Albanaca na policijske i druge objekte, srpske vlasti pojačale prisustvo snaga bezbjednosti i Vojske Jugoslavije na jugu Srbije u regionu opština Preševo, Bujanovac i Medveđa, u kojima Albanci čine većinu stanovništva.

2002. – Na suđenju u Rijeci, za ratne zločine počinjene nad Srbima 1991. i 1992, bivši načelnik policije iz Gospića Ivan Dasović potvrdio da je tadašnji politički vrh Hrvatske znao za ubistva Srba u Gospiću.

2002. – Savjet bezbjednosti UN produžio mandat mirovnih snaga u Istočnom Timoru do 20. maja, za kada je predviđeno proglašenje nezavisnosti te bivše portugalske kolonije. Posle odlaska Portugalaca 1975. tu teritoriju okupirala Indonezija, a mirovne snage upućene 1999. pošto je Istočni Timor proklamovao nezavisnost.

2003. – NASA-in Space Shuttle Columbia raskomadao se nad Teksasom tokom povratka u Zemljinu atmosferu u svojoj 28. i završnoj misiji.

2005. – Stupio je na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju koji je Hrvatska potpisala s Evropskom unijom.

2006. – Predsjedavajući Veća ministara BiH Adnan Terzić, predsjednik Vlade RS-a Pero Bukejlović i predsjednik Majkrosofta Bil Gejts su u Portugalu potpisali pismo o namjerama, koje predviđa pripremu ugovora o strateškom partnerstvu između BiH i Majkrosofta.

Adnan Terzić, Pero Bukejlović i Bil Gejts
Adnan Terzić, Pero Bukejlović i Bil Gejts
Adnan Terzić je tada informisao predsjednika Microsofta Gejtsa sa činjenicom da je BiH usvojila strategiju informatizacije društva koja je urađena uz pomoć domaćih eksperata i uz podršku UNDP-a, a koja će uskoro krenuti sa implementacijom. On je istaknuo da je 10. godina nakon potpisivanja Mirovnog sporazuma BiH spremna da započne informatizaciju društva i pridruži se zemljama koje na tom osnovu baziraju svoj razvoj.

2009. – Jóhanna Sigurðardóttir je izabrana za premijera Islanda, čime je postala prva premijerka u istoriji te države, te prva osoba koja javno i otvoreno priznaje kako nije heteroseksualna već homoseksualna s čime je postala prva homoseksualna osoba na čelu neke države u modernoj istoriji (novi vijek).

Jóhanna Sigurðardóttir
Jóhanna Sigurðardóttir

2009. – U moskovskoj katedrali Hrista Spasitelja ustoličen je Mitropolit Kiril kao 16. po redu patrijarh Moskve i cijele Rusije.

Rođeni na današnji dan

1707. – Rođen Fridrih Ludvig fon Hanover, princ od Velsa.

1768. – Rođen Žak Loriston, francuski maršal i diplomata.

1874. – Rođen Hugo von Hofmannsthal, austrijski književnik.

1877. – Rođen Thomas Dunhill, engleski kompozitor.

1884. – Rođen Jevgenij Ivanovič Samjatin, ruski književnik.

1894. – Rođen Džon Ford (engl. John Ford), američki režiser.

1901. – Rođen Klark Gejbl (engl. Clark Gable), američki filmski glumac.

Clark Gable
Clark Gable

1902. – Rođen Jovan Karamata, srpski matematičar.

1903. – Rođen Omer Mujadžić, hrvatski i bosanskohercegovački slikar, član umjetničke grupe Zemlja i profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu (1931. – 1973.).

1915. – Rođen Stanley Matthews, engleski fudbaler i fudbalski trener.

1922. – Rođena Renata Tebaldi (ital. Renata Tebaldi), italijanska operska pjevačica.

1922. – Rođen Soja Jovanović, filmski, pozorišni i TV režiser.

1928. – Rođen Tom Lantoš, američki političar mađarskog porijekla.

1930. – Rođen Ante Pažanin, hrvatski filozof i politolog.

1931. – Rođen Boris Nikolajevič Jeljcin (rus. Борис Николаевич Ельцин), ruski političar i državnik.

1931. – Rođen Iajuddin Ahmed, bengalski političar i bangladeški državnik.

1932. – Rođen Vanja Drah (hrv. Vanja Drach), hrvatski pozorišni, televizijski i filmski glumac.

1933. – Rođena Svetlana Velmar-Janković, srpska književnica i dopisni član SANU.

1938. – Rođen Igor Kuljerić, hrvatski kompozitor, dirigent i akademik.

1965. – Rođen Brendon Brus Li (engl. Brandon Lee), američki glumac.

Brendon Brus Li
Brendon Brus Li

1965. – Rođen Fuad Kovač, bosanskohercegovački književnik i novinar.

1965. – Rođena Stephanie od Monaka, princeza i pjevačica.

1965. – Rođen Ranko Zidarić, hrvatski glumac.

1967. – Rođen Aleksandar Dunić, srpski glumac.

1968. – Rođen Hannes Trinkl, austrijski alpski skijaš.

1968. – Rođena Lisa Marie Presley, američka pjevačica.

1968. – Rođen Oliver Birhof, njemački fudbaler.

1969. – Rođen Gabrijel Omar Batistuta, argentinski fudbalski reprezentativac.

1971. – Rođen Zlatko Zahovič, bivši slovenski fudbaler.

1978. – Rođen K’naan, somalsko-kanadski pjevač i reper.

1979. – Rođen Juan, brazilski fudbaler.

1980. – Rođen Kenan Hasagić, bivši bosanskohercegovački fudbaler.

1983. – Rođena Iveta Benešova, češka teniserka.

1990. – Rođen Duje Čop, hrvatski fudbaler.

1994. – Rođen Hari Edvard Stajls (engl. Harry Edward Styles) engleski je pop pjevač, bivši član grupe One Direction.

Hari Edvard Stajls
Hari Edvard Stajls

2001. – Rođena princeza Aiko, kćer japanskog cara Naruhita.

Umrli na današnji dan

1328. – Umro Šarl IV Lepi, kralj Francuske.

1851. – Umrla Meri Vulstonkraft Šeli (rođena Godvin; engl. Mary Shelley), engleska književnica (Frankenstein).

1905. – Umro Osvald Ahenbah, njemački slikar.

1929. – Umro Rudolf Valdec, hrvatski kipar.

1966. – Umro Baster Kiton (engl. Buster Keaton), američki redatelj i glumac.

1976. – Umro Werner Heisenberg, njemački fizičar.

1976. – Umro George Hoyt Whipple, američki ljekar i nobelovac.

1994. – Umro Radovan Samardžić, istoričar.

2000. – Umro Peter Levi, britanski naučnik i pisac.

2002. – Umrla Hildegard Knef, njemačka glumica, pjevačica, pjesnikinja i književnica.

2007. – Umro Gian Carlo Menotti, italijansko-američki kompozitor i libretista.

2012. – Umrla Wisława Szymborska, poljska književnica.

2014. – Umro Luis Aragonés, španjolski fudbalski selektor i igrač.

2014. – Umro Maksimilijan Šel (njem. Maximilian Schell), austrijski glumac, režiser i producent.

Sveci pravoslavne crkve na današnji dan

– Prepodobni Makarije Egipatski.

– Sveti Marko Efeski.

– Prepodobni Makarije Veliki.

– Sveti Arsenije episkop krfski.

– Blaženi Teodor.

Ključne riječi
Loading...
Obavještenja
Obavijesti me o
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments
Back to top button
Ads Blocker Image Powered by Code Help Pro

Ads Blocker Detected!!!

We have detected that you are using extensions to block ads. Please support us by disabling these ads blocker.

Close

Blokiranje reklama

Molimo Vas da nas podržite tako što ćete isključiti blokiranje reklama. Nakon isključenja, ponovo učitajte ovu stranicu (Reload). Hvala!