Društvo

Gdje budu sahranjeni migranti koji umru u BiH?

Jednog migranta u Bihaću usmrtio voz, dvadesetčetvorogodišnji Marokanac izboden na smrt, pronađena ugljenisana tijela trojice muškaraca nepoznatog identiteta…

Vijesti su koje svakodnevno kruže medijima. Ono što je uglavnom nepoznanica je gdje ta beživotna tijela završe? Ako su lični podaci poznati, posmrtni ostaci se transportuju u zemlju iz koje migranti dolaze, kažu iz Granične policije BiH.     

Loading...

Ukoliko je identitet nepoznat sahranjuju se na groblju lokalne zajednice u kojoj su pronađeni. Od početka migrantske krize najviše ih je umrlo ili poginulo u Unsko-sanskom kantonu. Tačnije, petnaest, od kojih je pola pokopano na gradskom groblju. 

“Polovina njih je u posjedstvu ambasada IOM-a i familija nakon utvrđivanja identiteta je prebačeno u države porijekla, odnosno njihovi posmrtni ostaci a jedan dio je sahranjen na području Bihaća s obzirom da se nije moglo naći rješenje da se lica prebace u zemlje porijekla”, kaže Ale Šiljdedić, portparol MUP-a USK.

Transport posmrtnih ostataka migranata finansira Međunarodna organizacija za migracije, ambasade zemalja iz koji dolaze ili porodice, a troškove sahrane u BiH snosi lokalna zajednica u kojoj je tijelo pronađeno. Dok se sve ne utvrdi, beživotna tijela migranata su, barem što se Bihaća tiče, smještena u mrtvačnicu kantonalne bolnice. 

Tu se trenutno nalaze tijela dvojice migranata. Koliko dugo će tu i ostati, ne zna ni direktor bolnice. Kaže, najduži period u kojem je jedan migrant bio u mrtvačnici je dva mjeseca.

“Prije 3-4 mjeseca smo imali jednu krizu kada nam je u jednom trenutku 5 tijela migrantske populacije zauzimalo 5 naših frižidera, tako da smo imali problem sa smještajem domaćeg stanovništva”, kaže Hajrudin Havić, v.d. direktora kantonalne bolnice u Bihaću.

Kada je riječ o području Republike Srpske samo u ovoj godini zabilježena je smrt trojice migranata, a lani sedmorice, kažu iz Ministartsva unutrašnjih poslova Republike Srpske. Sve poslije toga, je, kažu, u nadležnosti tužilaštava.

“U najvećem broju slučajeva utvrđeno je da je smrt nastupila utapanjem, a radi se o licima za koja nije utvrđen identitet, jer uz sebe nisu imali lična dokumenta. Nakon izvršenih uviđaja, nadležno tužilaštvo naređuje dalje postupanje sa lešom, a o čemu ovo Ministartsvo nema infomacije”, poručuju iz MUP-a Republike Srpske.

Po Zakonu o strancima koji važi na teritoriji čitave BIH u slučaju smrti stranca na našem području nadležni policijski organi dužni su obavijestiti Ministarstvo inostranih poslova a na njima je da dalje obavijeste diplomatski konzularno predstavništvo države iz koje stranac dolazi, objašnjavaju pravnici.

“Prema Zakonu o grobljima i pogrebnoj djelatnosti koji važi u Republici Srpskoj u slučaju smrti stranca a da pritom ne postoje lica koja su dužna i obavezna, odnosno ukoliko nadležni organi ne mogu doći do lica koja su dužna da sprovedu postupak sahrane kompletni troškovi sahrane padaju na jedinice lokalne samouprave”, kaže pravnik Nenad Baroš.   

Migranti koji iz Srbije ili Crne gore dođu BiH, nerijetko se lažno predstavljaju. Strahuju da bi, ukoliko bi otkrili prave podatke, bili vraćeni u zemlje iz kojih su došli i udaljeni od zemalja Evropske Unije do kojih žele da dođu. Zbog toga njihov pravi identitet često ne bude otkriven ni nakon smrti.

Izvor

Ključne riječi
Loading...

Komentariši

Za napredne opcije komentarisanja, možete se prijaviti
avatar
  Obavještenja  
Obavijesti me o
Back to top button
Close
Close

Blokiranje reklama

Molimo Vas da nas podržite tako što ćete isključiti blokiranje reklama. Nakon isključenja, ponovo učitajte ovu stranicu (Reload). Hvala!