Austrijanci pojedu više paradajza od Srba, a manje proizvode
BEOGRAD – Danas se obilježava “svjetski” dan paradajza u Austriji, u zemlji u kojoj se proizvodi tri puta manja paradajza nego u Srbiji i gdje se po stanovniku pojede tri kilograma više ovog povrća (ili voća?) nego što je to slučaj u našoj zemlji.
Austrijancu su današnji datum ustanovili prije deset godina jer je paradajz jedna od omiljenih i najtraženijih namirnica na pijacama i marketima Austrije, što potvrđuju i podaci o potrošnji.
Prema statističkim podacima svaki stanovnik Austrije u prosjeku pojede 29 kilograma paradajza, a prije dvije decenije potrošnja je bila “svega” 16 kilograma.
Međutim, samo jedna petina pojedenog paradajza u Austriji je i porjeklom iz te zemlje.
Prema zvaničnim podacima, prošle godine u toj zemlji potrošnja paradajza je iznosila 275 hiljada tona, dok se proizvelo 54 hiljada tona.
Od te količine, u izvoz je otišlo 45 hiljada dok se istovremeno u ovu zemlju uvezelo 266 hiljada tona paradajza.
Kada je riječ o Srbiji, podaci iz 2017. godine govore da svaki stanovnik naše zemlje godišnje potroši po 26 kilograma paradajza, a da li će zbog visokih cijena ove godine ta potrošnja i dalje biti na tom nivou, utvrdiće statističari.
Srbija proizvede između 130.000 i 170.000 tona paradajza godišnje, a 80 odsto ove količine “rodi” na otvorenim površinama, njivama, plantažama…
Zbog geografskog podneblja naše zemlje i vremenskih prilika u periodu važnom za sazrevanje paradajza, ova kultura kod nas često kasnije sazri da bi bila spremna za prodaju u jeku ljeta, a to ostavlja dovoljno vremena da uvoznici pronađu “svoje mjesto pod suncem” i zarade novac.
Sekretar udruženje za biljnu proizvodnju i preradu biljnih proizvoda Privredne komore Srbije Aleksandar Bogunović navodi da smo prošle godine izvezli paradajz u vrijednosti 5,3 miliona evra, a uvezli za 18,7 miliona evra.
Paradajz iz Srbije izvozimo na susedna tržišta dok s druge strane uvozimo iz Italije, Makedonije i Albanije, jer su to prostori gde paradajz ranije sazri.
Dok ne stigne domaći paradajz sa otvorenih površina, tokom 10 do 15 dana svake godine cene “skoče”, a ove godine prebacile su cifru od 200 dinara za kilogram.
“Sad kad kreće naš paradajz iz otvorenih zasada, cijena drastično pada i još će više padati”, procjenuje Bogdanović.
Zasađene površine pod ovom kulturom u Srbiji variraju od osam do deset hiljada hekara, a prosečni prinos je 15,5 tona po jednom hektaru.
U Srbiji se paradajz proizvodi na velikom broju parcela koje su malih površina i nemamo ozbiljnih velikih proizvođača paradajza, kaže Bogdanović za Tanjug.
“Proizvodnja je jako skupa pa niste konkurentni na tržištima i niste u stanju da obezbedite ni kontinuitet ni količine”, objašnjava on i da je ponegde problem i kvalitet, jer izostaje primjena pravilnih agrotehničkih mjera.
Na svjetskom nivou proizvede se godišnje više od 170 miliona tona paradajza, a najveći proizvođač, koji drži gotovo trećinu svjetskog tržišta je Kina.
Slijede Indija i SAD, zatim, Turska, Italija i Španija.
Ono što je širom svijeta među ljubiteljima paradajza i dalje dilema, jeste da li je paradajz voće ili povrće, ali proizvođači se oko toga ne pitaju mnogo, što pokazuje cifra od 88 milijardi dolara koliko vrijedi ukupan izvoza paradajza u svijetu.
