Politika

Predstavljen projekat za Jadransko-jonski autoput kroz BiH

SARAJEVO – Ministarstvo komunikacija i transporta u Savjetu ministara u tehničkom mandatu predstavilo je danas u Sarajevu projekat “Izrada planersko-studijske dokumentacije za Jadransko-jonski auto-put na dijelu kroz BiH, Počitelj-Neum-Trebinje-granica sa Crnom Gorom,” sa idejnim rješenjem trase duge 102 kilometra koja će koštati 1,5 milijardi KM.

Zamjenik ministra komunikacija i transporta u Savjetu ministara u tehničkom mandatu Saša Dalipagić rekao je da je Jadransko-jonski auto-put, dužine oko 1.110 kilometara, dio istoimenog koridora regionalnog karaktera, a prolazi kroz sedam zemalja – počinje u Italiji, u Trstu, prolazi kroz Sloveniju, Hrvatsku, BiH, Crnu Goru, Albaniju i završava u Grčkoj.

Loading...

“Ovaj projekat je posebno važan za jugoistočni dio Hercegovine i on počinje u Počitelju, gdje se spaja sa Koridorom `Pet ce`”, rekao je Dalipagić novinarima u Sarajevu, te dodao da će zahvaljujući ovom projektu opštine Stolac, LJubinje, Ravno, Neum i Čapljina, te grad Trebinje, oživjti i biti povezani sa zemljama regiona, ali i zapadnom Evropom i Azijom.

Uzimajući u obzir važnost ovog auto-puta, prema riječima Dalipagića, pokrenut je tender koji je završen za 18 mjeseci, dok su studijske dokumentacije radile konzorcijum firmi “Ipsa” Sarajevo i “IG” Banjaluka sa podizvođačima radova.

“Danas predstavljamo jednu od pet trasa za koju smatramo da je najpovoljnija”, istakao je on, te izrazio nadu da će ovaj auto-put biti i dio panevropskih saobraćajnih koridora.

Koordinator na projektu Mladen Goluža rekao je da je projekat urađen u prvoj fazi, te da sada slijedi izrada dokumentacije u drugoj fazi idejnog projekta “Studija uticaja na životnu sredinu”, dodajući da je treća faza izrada glavnog projekta i pripadajuća dokumentacija do građevinske dozvole, kako bi on bio spreman za investicijski ciklus.

“Projekat je važan jer povezuje Koridor `Pet ce` sa koridorima u Hrvatskoj, a postoji veza sa lukom Ploče, sa sjeverom, mostom Svilaj čija izgradnja se privodi kraju”, pojasnio je Goluža.

Koordinator na projektu Enes Čovrk rekao je da je projekat ekonomski opravdan sa stanovišta društvene korisnosti, jer daje stopu koja je veoma dobra i obezbjeđuje perspektivu za njegov dalji razvoj.

“Projekti infrastrukture ne moraju uvijek biti profitabilni, bar za onoga ko upravlja tom infrastrukturom, jer je primarni fokus na korisnicima, na poboljšanju realizacije usluga, odnosno saobraćaja”, naveo je Čovrk.

Izvor

Ključne riječi
Loading...

Komentariši

Za napredne opcije komentarisanja, možete se prijaviti
avatar
  Obavještenja  
Obavijesti me o
Back to top button
Close
Close

Blokiranje reklama

Molimo Vas da nas podržite tako što ćete isključiti blokiranje reklama. Nakon isključenja, ponovo učitajte ovu stranicu (Reload). Hvala!