Društvo

PREŽIVLJAVANJE UZ POZAJMICE I VERESIJU Zbog malih primanja građani nikako da izađu na kraj sa troškovima života

Kućni budžeti većine porodica taman su toliki da mogu da plate režije, obezbijede nabavku onih najosnovnijih namirnica i da im pretekne tek toliko da im do sljedećeg mjeseca novčanici ne budu u potpunosti prazni.

Loading...

Zato ne čudi što, za bilo koji vanredni trošak moramo da se zadužujemo, dok sve češće mnoge robe ili usluge kupujemo i koristimo na veresiju.

Ništa čudno, s obzirom na činjenicu da je jednoj četvoročlanoj porodici u Srpskoj mjesečno za sve izdatke, osim hrane, potrebno cijelih 940 KM.

Pod pretpostavkom da jedan član zarađuju 695 maraka, koliko iznosi prosječna zarada u prerađivačkoj industriji, a drugi 645 KM, koliki je prosjek u trgovini, nije teško izračunati da domaćinstvu za prehranu mjesečno ostane 400 KM.

To znači da četvoročlana porodica, odnosno, otac, majka i dvoje djece koja idu u školu, dnevno na hranu mogu da potroše oko 13 KM, pokazala je računica Srpskainfo.

S druge strane, kako potvrđuje zvanična statistika, oko 25 odsto domaćinstava nije u prilici da bar svaki drugi dan ima neki mesni, pileći ili riblji obrok ili vegetarijansku zamjenu. Po statističkim podacima, u RS ima 49.805 siromašnih domaćinstava, čija su mjesečna primanja do 362 marke, te 126.043 siromašnih pojedinaca.

Više od polovine od ukupnog broja radnika zarađuje kudikamo ispod prosjeka, što znači da, kad prispije vrijeme opremanja u školu, nabavke ogreva, proslavljanja krsne slave, nemaju izbora nego da se zaduže.

Više istraživanja pokazalo je da preko 73 odsto stanovništva u BiH redovno posuđuje novac, odnosno da za većinu dodatni udar na budžet predstavlja svaki iznenadni trošak veći od 50 KM.

Zbog toga su prisiljeni da se zadužuju, pa da, kad prime plate ili penzije, vraćaju dug ili plaćaju rate, i tako ukrug. Ljudi kojima treba manje para, mogu da se snađu kod rođaka i ostalih bliskih osoba, dok oni kojima trebaju veće svote moraju da dižu kredite.

Zato ne čudi što zaduženost stanovništva iz godine u godinu raste, pa je u 2018. dosegnula nivo od preko devet milijardi KM, što čini čak 47,4 odsto od ukupno plasiranih kredita svim domaćim sektorima. Potrošački nenamjenski krediti učestvuju sa 75,7 odsto u ukupno plasiranim kreditima stanovništvu.

A sve češće se dešava da se građani u bankama zadužuju i da bi vratili stare kredite, jer nisu u stanju da rate servisiraju od tekućih primanja.

U udruženjima potrošača naglašavaju da su mnogi građani već odavno u začaranom krugu zaduženosti iz kojeg će, s obzirom na neravnotežu između troškova i primanja, teško izaći.

– Veliki dio radničke klase i gotovo većina penzionera aktuelnim primanjima jedva mogu da podmire režije i obezbijede dovoljno hrane, i to one jeftinije. Za gotovo sve ostalo moraju da pozajmljuju ili se zadužuju u bankama. Pošto su im primanja ionako nedovoljna za sve troškove, teško mogu na vrijeme da otplaćuju rate, pa nemaju kud, nego da dižu nove kredite i tako ukrug. Takođe, ljudi sve češće uzimaju robu na veresiju, a dugove plaćaju kad i kako mogu – kaže izvršna direktorka prijedorskog Udruženja potrošača “Don” Murisa Marić.

Kad je riječ o veresiji, “sveske dužnika” iz godine u godinu postaju sve nezaobilazniji inventar ne samo u malim trgovinama, nego i u frizerskim salonima, automehaničarskim radnjama, zubarskim ordinacijama.

– Svake godine je sve više onih koji preživljavaju zahvaljujući veresiji. A mi nemamo izbora, nego da ovako poslujemo, jer bolje išta, nego ništa. Mušterije nam početkom mjeseca, kad poplaćaju račune, najčešće plate samo dio duga za prošli mesec, pa opet po starom. A na “zapis” kupuju bukvalno sve – kažu trgovci.

Nije rijedak slučaj da ljudi, nakon smrti člana porodice, “na poček” uzimaju i najjeftiniju pogrebnu opremu, koju nakon sahrane otplaćuju u nekoliko rata.

Najprije računi i lijekovi

Penzionerska primanja ostavljaju još manje prostora za trošenje, tako da ovoj populaciji, dok plate račune i kupe lijekove, na raspolaganju ostane svota dovoljna da mogu da se prehrane. Zanimljivo je da su, uprkos malim penzijama, penzioneri najrevnosnije platiše struje, vode, grijanja, dok za hranu troše manje od ostalih, što nije ništa čudno, s obzirom na činjenicu da prosječna penzija iznosi tek nešto više od 380 KM. Kad se u obzir uzmu njihova primanja i troškovi života, jasno je da naši najstariji građani žive i više nego skromno, te da često preživljavaju zahvaljujući besplatnim obrocima u javnim kuhinjama.

Izvor

Ključne riječi
Loading...
Obavještenja
Obavijesti me o
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments
Back to top button
Ads Blocker Image Powered by Code Help Pro

Ads Blocker Detected!!!

We have detected that you are using extensions to block ads. Please support us by disabling these ads blocker.

Close

Blokiranje reklama

Molimo Vas da nas podržite tako što ćete isključiti blokiranje reklama. Nakon isključenja, ponovo učitajte ovu stranicu (Reload). Hvala!