Na današnji dan / 2. novembar
Događaji na današnji dan
1642. – Šveđani su u drugoj bici kod Brajtenfelda, u Tridesetogodišnjem ratu, pobijedili austrijske carske trupe pod nadvojvodom Leopoldom, koji je izgubio najmanje 10.000 ljudi.
1687. – U pobuni janjičara u Carigradu, zbačen je sa vlasti turski sultan Muhamed IV, a na prijesto je došao njegov mlađi brat Sulejman II.
1721. – Poslije ratova protiv Otomanskog carstva i Švedske, kojima je učvrstio Rusiju na Crnom moru i Baltiku, Petar Veliki je proglašen carem cijele Rusije.
1785. – Londonski proizvođač kočija Lionel Lukin patentirao je prvi čamac za spašavanje.
1789. – U Francuskoj je konfiskovana imovina katoličke crkve, što je bio prvi težak udarac katoličkoj crkvi u njenoj istoriji.
1841. – Revoltirani britanskom okupacijom Kabula, Afganistanci su masakrirali 24 britanska oficira, što je izazvalo Drugi afganistanski rat.
1875. – Johann Palisa iz Mornaričke zvjezdarnice u Puli otkrio asteroid 153 Hilda.
1889. – Sjeverna Dakota postala 39, a Južna Dakota 40. savezna država SAD-a.
1891. – Tragična smrt 16 pralja iz mjesta Preko koje su stradale u prevrtanju broda kojim se u Zadar prevozilo čisto rublje spremno za isporuku njihovim vlasnicima.
1914. – Rusija, Velika Britanija i Francuska su objavile rat Turskoj.
1917. – Britanski ministar inostranih poslova Artur Džejms Balfor objavio je Deklaraciju, poznatu kao Balforova deklaracija, o osnivanju jevrejske države u Palestini.
1920. – U SAD-u je nastala prva društvena radio stanica.
1930. – Hajle Selasije I (engl. Haile Selassie I) je proglašen carem Etiopije, naslijedivši svoju rođakinju caricu Zauditu.
1938. – Mađarska je anektirala južnu Slovačku, priključivši se rasparčavanju Čehoslovačke nakon potpisivanja Minhenskog sporazuma u septembru.
1949. – Za vrijeme konferencije okruglog stola priznata je nezavisnost Indonezije.
1953. – Pakistanski parlament je proglasio Islamsku republiku Pakistan.
1956. – Mađarska vlada je odbacila članstvo u Varšavskom paktu i zatražila pomoć Ujedinjenih nacija zbog napada sovjetskih trupa; SSSR je stavio veto u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija na zahtjev zapadnih sila da se razmotri kriza u Mađarskoj.
1964. – U Saudijskoj Arabiji je svrgnut kralj Saud, a za novog kralja proglašen je princ Fejsal.
1978. – Dvojica sovjetskih kosmonauta – Jurij Romanenko i Georgij Grečko – vratila su se na Zemlju sa svemirske stanice “Saljut 6” nakon 139 dana i 14 časova, što je bio novi rekord boravka u vasioni.
1986. – U Srpskom narodnom pozorištu u Novom Sadu praizvedena je Bruccijeva opera Gilgameš.
1988. – Na Internetu se po prvi put u istoriji javio virus.
1994. – Više od 430 ljudi poginulo je u požaru posle eksplozije u velikom skladištu nafte blizu jednog sela u južnom Egiptu.
1995. – Vrhovni sud Argentine donio je odluku o ekstradiciji nacističkog oficira Eriha Pribkea Italiji, gdje je optužen za ratne zločine tokom Drugog svjetskog rata.
1998. – Uragan Mič, koji je harao kroz Centralnu Ameriku sedam dana, izazvao je ogromna razaranja, posebno u Hondurasu i Nikaragvi, a najmanje 9.000 ljudi je poginulo.
1999. – Crna Gora je uvela njemačku marku kao paralelnu valutu uz jugoslovenski dinar.
2001. – Posle više od pola vijeka, u škole u Srbiji ponovo je uvedena vjeronauka.
2003. – Sveštenik Kenon V. Džin Robinson imenovan je za biskupa američke Episkopalne crkve. On je prvi sveštenik koji je javno priznao da je homoseksualac.
2004. – Džordž V. Buš pobijedio na izborima za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država protiv demokrate Džon Kerija.
Rođeni na današnji dan
1667. – Rođen Jakub Ludvig Sobieski, poljski kraljević.
1755. – Rođena Marija Antoaneta (franc. Marie Antoinette, njem. Maria Antonia Josepha Johanna), kraljica Francuske.
1766. – Rođen Josef Radetzky, austrijski feldmaršal.
1777. – Rođen Alojzi Fortunat Žulkovski, poljski glumac.
1795. – Rođen James Knox Polk, američki političar, jedanaesti predsjednik SAD-a.
1815. – Rođen Džordž Bul (engl. George Boole), engleski matematičar i filozof.
1838. – Rođen Nikola Spasić, srpski veletrgovac, dobrotvor i veliki zadužbinar.
1844. – Rođen Mehmed V, osmanlijski sultan.
1861. – Rođen Mauris Blondel, francuski filozof.
1861. – Rođen Grigorij Lavov, revolucionarni premijer Rusije.
1865. – Rođen Warren G. Harding, predsjednik SAD.
1868. – Rođen Jokojama Taikan, Japanski slikar.
1879. – Rođen Valeri Slavek, poljski političar, trostruki premijer poljske.
1890. – Rođena Moa Martinson, švedska spisateljica.
1906. – Rođen Lučino Viskonti, italijanski filmski režiser.
1911. – Rođen Odisejas Elitis, grčki pjesnik.
1913. – Rođen Brut Lankoster, američki glumac.
1923. – Rođen Cesare Rubini, talijanski košarkaški trener.
1928. – Rođen Vladimir Beara, jugoslovenski fudbalski reprezentativac, golman.
1931. – Rođen Zvonko Marić, srpski akademik, fizičar.
1941. – Rođen Ježi Osiatinjski, poljski političar.
1945. – Rođen Leon Kojen, estetičar, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu.
1946. – Rođen Đuzepe Sinopoli, italijanski dirigent i kompozitor.
1946. – Rođen Alan Jones, australski sportski automobilist.
1946. – Rođena Zorica Šumadinac, pozorišna, filmska i TV glumica.
1950. – Rođen Ljubomir Ljubojević, srpski šahista.
1954. – Rođen Zoran Simović, fudbaler Hajduka.
1959. – Rođen Nenad Čanak, srpski političar.
1959. – Rođen Damir Škaro, hrvatski boksač i političar.
1959. – Rođen Said Aouita, marokanski atletičar.
1961. – Rođena Kathryn Dawn Lang, kanadska muzičarka.
1962. – Rođen David Brock, američki politički novinar.
1963. – Rođena Snježana Banović, hrvatska pozorišna režiserka.
1964. – Rođen Predrag Savić, srpski književnik.
1965. – Rođena Nataša Mićić srpska političarka.
1966. – Rođen Dubravko Šimenc, hrvatski vaterpolist.
1967. – Rođen Zvonimir Soldo, hrvatski fudbaler i fudbalski trener.
1973. – Rođen Samir Barać, hrvatski vaterpolist.
1974. – Rođen Nelly, američki pjevač i reper.
1976. – Rođen Thierry Omeyer, francuski rukometni golman.
1977. – Rođen Randy Harrison, američki glumac.
1980. – Rođen Dijego Lugano, urugvajski fudbaler.
1988. – Rođena Julija Gerges, njemačka teniserka.
1989. – Rođen Stevan Jovetić, crnogorski fudbaler.
Umrli na današnji dan
472. – Umro Olibrije, zapadnorimski car.
1469. – Umro Piero di Cosimo de’ Medici, italijanski plemić.
1802. – Umro Čarls Leklerk, francuski general.
1887. – Umrla Jenny Lind, švedska operna pjevačica.
1887. – Umro Alfred Domet, engleski pjesnik, novozelandski političar.
1905. – Umro Albert von Kuliker, švajcerski anatomista, istoričar i embriolog.
1915. – Poginuo Vojislav Tankosić, major srpske vojske i četnički vojvoda.
1923. – Umro Stevan Aleksić, jedan od najznačajnijih srpskih slikara s početka dvadesetog vijeka.
1942. – Umro Kitahara hakušu, japanski pjesnik.
1945. – Poginuo Petar Drapšin, general.
1950. – Umro George Bernard Shaw, Britanski dramaturg, kritičar i publicista.
1960. – Umro Dimitri Mitropoulus, grčki dirigent.
1963. – Umro Ngo Dinh Diem, predsjednik Južnog Vijetnama.
1966. – Umro Peter Joseph William Debye, holandski fizičar i hemičar, nosilac nobelove nagrade iz 1936 godine.
1975. – Umro Pier Paolo Pasolini, italijanski pisac i režiser.
1975. – Umro Besim Korkut, bosanskohercegovački književnik.
1977. – Umro Hans Erik Nosah, njemački pisac.
1987. – Umrla Anka Krizmanić, hrvatska slikarica i grafičarka.
1992. – Umro Jerko Fućak, hrvatski teolog i franjevac.
2004. – Umro Miroslav Dereta, izdavač.
2013. – Umro Zlatko Crnković, hrvatski prevodilac i književnik.
2014. – Umro Veljko Kadijević, general Jugoslovenske narodne armije i savezni ministar odbrane SFRJ.
Sveci pravoslavne crkve na današnji dan
– Sveti velikomučenik Artemije Antiohijski.
– Sveti pravedni Artemije Verkoljski.
– Prepodobni Gerasim Novi.
– Prepodobni novomučenik Ignjatije