Nauka i tehnologija

Naučnici upozoravaju: Ekosistem vrišti na nas i mi ga na vlastitu štetu ignorišemo

Kad se neuobičajeno veliki broj leševa njorki pojavio na obalama udaljenog ostrva St Paul kod Aljaske u jesen 2016, domaće stanovništvo se zabrinulo.

Najprije su posumnjali da se radi o ptičjem gripu, ali laboratorijski nalazi su to ubrzo isključili i otkrili da su malene ptice poznate po šarenom kljunu umrle od gladi.

Loading...

U novoj studiji objavljenoj nedavno naučnici su zaključili da je umiranje hiljade ptica između oktobra 2016. i januara 2017. rezultat sve učestalijeg obrasca izumiranja zbog uticaja klimatskih promjena na morske ekosisteme.

Prema radu objavljenom u naučnom časopisu PLOS ONE, utvrđeno je da je, iako je stanovništvo prikupilo samo 350 leševa, zbog gladi uginulo 3.150 i 8.500 ptica.

Naučni tim koji je uključio naučnike sa univerziteta Vašington i iz kancelarije za zaštitu ekosistema  ostrva St Paul kaže da su od 2014. povećane atmosferske temperature i smanjeni morski led zimi doveli do smanjenja broja grabljivaca na području Beringovog mora.

Njorke, koje se u tom moru razmnožavaju, hrane se malom ribom i morskim beskičmenjacima koji se pak hrane planktonima.

“Na njima nije bilo masnog tkiva a mišićno tkivo se bukvalno razgrađivalo”, kaže koautorka istraživanja Džulia Pariš o pticama koje je more izbacilo na ostrva oko 480 kilometara od kopna.

Prema naučnicima Aljaska se dva puta brže zagrijava od globalnog prosjeka i temperature su početkom godine rušile rekorde.

“Njorke su jedan od nekoliko zabilježenih pokazatelja koji povezuju fizikalne karakteristike sistema – koliko je hladan ili topao, s biologijom sistema”, kaže ona za AFP.

“One su vrlo uočljiv i plastični pokazatelj jer je teško ne vidjeti stotine i hiljade ptica koje umiru i more ih donosi do vas”.

Naučnici su uočili i da je kod većine uginulih ptica počeo prirodni proces gubitka perja, mitarenja, a u tom razdoblju je smanjena njihova sposobnost ronjenja i lova za hranu.

Do početka mitarenja ptice su već trebale stići do područja mora bogatog hranom na zapadu i jugu. Čini se da je ta transformacija koja zahtijeva mnogo energije pridonijela izgladnjivanju.

“I sve te stvari pokazuju da nisu imale dovoljno hrane, kasnile su u migracijama i ponestalo im je goriva”, kaže Pariš.

U radu se navodi da su zabilježena “višegodišnja razdoblja toplih uslova” recimo od 2001. do 2005. i od 2014. do danas koja mogu biti posebno pogubna za ptice čiji život zavisi od otpornosti na te promjene.

“Vrlo sam zabrinuta”, kaže Pariš i dodaje da je ovaj slučaj izumiranja jedan od šest od 2014. u kojem su ukupno uginuli milioni ptica.

“Ne mijenja se samo Beringovo more nego i čitav Tihi okean”, dodaje ona. “Mislim da ekosistem vrišti na nas i mi ga na vlastitu štetu ignorišemo”.

(nationalgeographic.rs)

Izvor

Ključne riječi
Loading...
Obavještenja
Obavijesti me o
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments
Back to top button
Ads Blocker Image Powered by Code Help Pro

Ads Blocker Detected!!!

We have detected that you are using extensions to block ads. Please support us by disabling these ads blocker.

Close

Blokiranje reklama

Molimo Vas da nas podržite tako što ćete isključiti blokiranje reklama. Nakon isključenja, ponovo učitajte ovu stranicu (Reload). Hvala!