Na današnji dan / 13. septembar
Događaji na današnji dan
81. – Nakon smrti brata Tita, vlast nad Rimskim Carstvom preuzeo je Domicijan. Za njegove vladavine (do 96. godine) počela je gradnja linija utvrda kao desnorajnske granice protiv prijetećih upada Germana.
122. – Počela izgradnja Hadrijanovog zida.
533. – Bitka ad Decijum (na desetoj milji od Kartagine): Velika pobjeda vizantijskog vojskovođe Velizara nad vandalskim kraljem Gelimerom.
1276. – Papa Jovan XXI je naslijedio Adrijana V kao 187. rimski papa.
1759. – Britanci su u presudnoj bici u blizini Kvibeka pobijedili Francuze i osigurali britansku supremaciju u Kanadi.
1788. – Njujork je proglašen prvom federalnom prijestolnicom SAD.
1814. – Britanske snage su tokom bitke za Baltimor napale američku tvrđavu Fort Makhenri, što je kasnije inspirisalo Fransisa Skota Kija da napiše Barjak iskićen zvijezdama, buduću himnu SAD.
1842. – Narodna skupština kneževine Srbije, u kojoj su ustavobranitelji imali većinu, proglasila je za kneza Aleksandra Karađorđevića, sina vođe Prvog srpskog ustanka Karađorđa. Ustavobranitelji su prethodno zbacili kneza Mihajla Obrenovića, koji je potom izbjegao u Austriju.
1882. – Tokom Egipatskog ustanka britanske trupe porazile su egipatsku vojsku kod Tel el Kebira i nastavile osvajanje Egipta i Sudana.
1908. – Probnom vožnjom od Virpazara do Bara Crnom Gorom je prošao prvi voz. Redovni željeznički saobraćaj uspostavljen je 2. novembra.
1922. – U Al Aziziji u Libiji izmerena je najviša temperatura vazduha u hladu 58 stepeni Celzijusa.
1923. – General Migel Primo de Rivera izvršio je, uz odobrenje kralja Alfonsa XIII, državni udar u Španiji i zaveo vojnu diktaturu.
1943. – Narodnooslobodilački odbor za Istru donio je odluku o priključenju Istre matici Hrvatskoj.
1955. – SSSR i Zapadna Njemačka uspostavili su diplomatske odnose.
1971. – Pobuna zatvorenika protiv uslova u zatvoru Attica kod New Yorka završila je pogibijom 39 zatvorenika i devet stražara koji su bili taoci.
1989. – U Kejptaunu su održane dotada najveće demonstracije protiv aparthejda u Južnoj Africi. Demonstrante koji su uz pjesmu i igru prolazili kroz centar grada predvodio je nadbiskup Dezmond Tutu.
1991. – SSSR i SAD su se sporazumjeli da obustave snabdijevanje oružjem zaraćene strane u Avganistanu.
1993. – Izrael i Palestinska oslobodilačaka organizacija (PLO) potpisali su u Vašingtonu mirovni sporazum kojim je predviđena palestinska samouprava na okupiranim teritorijama.
1995. – Počela je vojna operacija “Sana ’95” u kojoj 5 korpus ARBiH zauzeo gradove Bosanski Petrovac, Ključ i Bosansku Krupu, sa dijelovima drugih jedinica Armije RBiH i Sanski Most.
1998. – Na drugim poslijeratnim opštim izborima u Bosni i Hercegovini ponovo su pobijedile nacionalne političke partije bosanskih Muslimana, Srba i Hrvata.
1999. – Bombaški napadi na ruske stanove: U četvrtoj velikoj, od serije eksplozija koje su dve nedjelje potresale Moskvu, srušena je stambena zgrada, a poginulo 118 ljudi.
2000. – Naturalizovani Amerikanac tajvanskog porekla Ven Ho Li, istraživač u vladi SAD pušten je iz zatvora uz izvinjenje sudije. On je u samici proveo devet mjeseci, zbog optužbi američke vlade da predstavlja prijetnju za nacionalnu bezbjednost.
2001. – Američki državni sekretar Kolin Pauel potvrdio da je vođa Al Kaide Osama bin Laden, za koga se verovalo da se krije u Avganistanu, glavni osumnjičeni za terorističke napade u SAD 11. septembra.
2013. – U Saint Louisu je završen The Sinquefield Cup najjači šahovski turnir (22. kategorije) u historiji šaha, s prosječnim rejtingom od 2794,8 bodova. Pobijedio je norveški velemajstor Magnus Carlsen sa 4,5 boda.
Rođeni na današnji dan
1087. – Rođen Jovan II Komnin, vizantijski car.
1475. – Rođen Cesare Borgia, talijanski političar i vojskovođa.
1819. – Rođena Clara Schumann, njemačka pijanistica.
1830. – Rođena Marie von Ebner-Eschenbach, austrijska književnica.
1861. – Rođen Vendelin Vošnjak, slovenski franjevac hrvatskog porijekla.
1874. – Rođen Arnold Schönberg, austrijski kompozitor.
1876. – Rođen Sherwood Anderson, američki književnik.
1887. – Rođen Lavoslav Ružička, jugoslavensko-švajcarski naučnik, češkog porijekla. Nosilac je osam počasnih doktorata — četiri za nauku, dva za medicinu, i po jednog za prirodne nauke i pravo. Godine 1939. godine postao je dobitnik Nobelove nagrade za hemiju.
1903. – Rođena Claudette Colbert, američka glumica francuskog porijekla.
1903. – Rođen Branimir Ćosić, srpski književnik i novinar.
1910. – Rođen Fedor Vaić, slikar i crtač.
1913. – Rođen Ćamil Sijarić, bošnjački književnik.
1920. – Rođen Aleksa Dejović, politički komesar Druge proleterske brigade i narodni heroj.
1933. – Rođen Duško Trifunović, srpski književnik, scenarist i tekstopisac.
1934. – Rođen Mihailo Ćupović (Ćupo), zlatiborski pjesnik.
1944. – Rođena Jacqueline Bisset, britanska glumica.
1944. – Rođen Peter Cetera, američki pjevač i tekstopisac.
1948. – Rođena Nell Carter, američka glumica.
1952. – Rođen Randy Jones, američki pjevač (Village People).
1953. – Rođen Fabijan Lovrić, bosanskohercegovački pjesnik.
1959. – Rođen Neša Leptir, jugoslavenski pevač i zabavljač.
1961. – Rođen Željko Buvač, bosansko-srpski fudbalski trener.
1966. – Rođen Filip Šovagović, hrvatski glumac.
1966. – Rođen Igor Radojičić, političar, predsednik Narodne skupštine RS, v.d. predsednik RS (oktobar – decembar 2007), potpredsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i predsjednik Gradskog odbora SNSD Banja Luka.
1967. – Rođena Gordana Boban, bosanskohercegovačka dramska umjetnica.
1967. – Rođen Majkl Džonson, američki atletičar.
1968. – Rođena Medina Džanbegović, bosanska pjesnikinja.
1968. – Rođena Emma Wiklund, švedska glumica i model.
1969. – Rođen Danijel Fonseka, urugvajski fudbaler.
1971. – Rođen Goran Ivanišević, hrvatski teniser.
1971. – Rođena Stella McCartney, britanska modna dizajnerica.
1973. – Rođen Fabio Kanavaro (ital. Fabio Cannavaro), italijanski fudbaler.
1974. – Rođen Lil’ ½ Dead, američki reper, pjevač i tekstopisac.
1975. – Rođena Ines Bojanić, hrvatska glumica.
1976. – Rođen Tami Kiuru, finski skijaš-skakač.
1976. – Rođena Tamara Garbajs, hrvatska glumica.
1977. – Rođena Fiona Apple, američka pop-pjevačica.
1977. – Rođen Pol Pirs, američki košarkaš.
1978. – Rođen Matej Černič, slovenski-italijanski odbojkaš.
1979. – Rođen Ivan Miljković, srpski odbojkaš.
1983. – Rođen Marko Lomić, srpski fudbaler.
1989. – Rođen Tomas Miler (njem. Thomas Müller), njemački fudbaler.
Umrli na današnji dan
81. – Umro Tit Flavije, rimski car.
531. – Umro Kavad I, kralj Sasanidske Persije.
1506. – Umro Andrea Mantenja, italijanski slikar i graver.
1592. – Umro Michel de Montaigne, francuski pisac.
1598. – Umro Filip II, španjolski kralj.
1759. – Poginuo Džejms Vulf (engl. James Peter Wolfe), britanski general u Francuskom i indijskom ratu.
1872. – Umro Ludvig Andreas fon Fojerbah (njem. Ludwig Andreas von Feuerbach), njemački filozof.
1928. – Umro Italo Svevo, italijanski pisac.
1949. – Umro August Krogh, danski ljekar i nobelovac.
1977. – Umro Leopold Stokovski, američki dirigent poljskog porijekla.
1992. – Umro Božidar Rašica, arhitekt, scenograf i slikar.
1996. – Ubijen Tupac Shakur (engl. Tupac Amaru Shakur), američki glumac, reper i pjesnik.
1999. – Umro Predrag Milojević, srpski novinar.
1999. – Umro Vladimir Pogačić, filmski režiser.
2009. – Umro Norman Borlaug, američki agronom, pokretač “Zelene revolucije” i dobitnik Nobelove nagrade za mir.
2014. – Umro Milan Galić, srpski fudbaler i trener.
Sveci pravoslavne crkve na današnji dan
– Polaganje pojasa Presvete Bogorodice.
– Sveti Genadije, patrijarh Carigradski.
– Sveštenomučenik Kiprijan.
– Sveti Jovan, mitropolit Kijevski.
– Novomučenici jasenovački